Cervikalna spondiloza

Degenerativni proces počinje na međupršljenskim diskusima, njihovom postepenenom dehidratacijom (gubitkom vode).
Dehidrirani diskus gubi na težini i postaje manje elestičan, čime se umanjeje njegova sposobnost absorbcije mikrotaruma i zaštite koštanih elemenata. Zbog toga međupršljenski zglobovi trpe veće opterećenje, razlabavljuju se i dolazi do povećanja pokretljivosti, što dodatno opterećuje diskuse, doprinoseći još izraženijoj degeneraciji.
Degenerisani diskus je sklon pomeranju iz ležišta u međupršljenskom prostoru (vratna diskus hernija). Pomereni diskus podiže deo periosta (pokosnica) sa pršljenskih tela, što dovodi do reaktivnog stvaranja koštanih izraštaja (osteofita). Zadebljava zglobna čaura, hipertrofišu (uvećavaju se) zglobni nastavci i kalcifikuju i zadebljavaju kičmene veze (ligamenti).
Pomenute promene su međusobno povezane kao delovi istog procesa – degenerativne bolesti vratne kičme. Pritom, diskus hernija, novonastale degenerativne tvorevine i zadebljali ligamenti sužavaju kičmeni kanal (vratna spinalna stenoza) i pritiskaju nervne element, izazivajući novi bol i  odgovarajuću neurološku simptomatologiju.


                                      https://www.youtube.com/watch?v=YIEzeaPseX4

Klinički pokazatelji cervikalne spondiloze
Osnovni klinički pokazatelji cervikalne spondiloze, degenerativne bolesti vratnog dela kičmenog stuba, jesu bol u vratu, radikulopatija (oštećenje nervnih korenova) i mijelopatija (oštećenje kičmene moždine).
Bol u vratu se obično javlja na zadnjoj strani vrata i ima tendenciju prenošenja u potiljak i predeo između lopatica. Pojačava se pri pokretanju vrata.
Cervikalana radikulopatija (oštećenje nervnih korenova) nastaje kao posledica pritiska na nervni koren. Manifestuje se bolom i poremećajem senzibiliteta (snižen osećaj, trnjenje, mravinjanje) u delu ruke čija inervacija potiče od oštećenog korena, kao i slabošću mišića inervisanih od datog korena. Degenerativne promene su najizraženije na donjim vratnim pršljenovima, jer oni trpe najveće opterećenje. Zbog toga se najčešće viđa radikulopatija šestog (C6), sedmog (C7) i osmog (C8) cervikalnog nervnog korena.
Kako prepoznati najčešće radikulopatije?
Radikulopatija korena C6 se karakteriše bolom i poremećajem senzibiliteta u zadnjoj strani vrata, prednjoj strani nadlakta, spoljnjoj strani podlakta, zadnjoj strani šake i kažiprstu. Oslabljeni su savijanje ruke u laktu i opružanje šake.
Kod radikulopatije korena C7, bol i poremećaji senzibiliteta su u zadnjoj strani vrata, ramenu, zadnjoj strani nadlakta, podlakta i u srednjem prstu. Oslabljeno je opružanja podlakta.
Kod radikulopatije korena C8, bol sa poremećajem senzibiliteta “ide” unutrašnjom stranom podlakta u mali prst. Granice bola i poremećaja senzibiliteta nisu oštre, tako da su u kliničkoj slici česta preklapanja.
Dok se Mijelopatija poznaje kao posledica većih izletanja (hernijacija) diskusa ili izražene degenerativne stenoze (suženja) kičmenog kanala. Pritisnuta je kičmena moždina pa, pored bolova i mišićnih slabosti u rukama kao posledice radikularne kompresije, dolazi do slabosti i kočenja u nogama (spastična parapareza), bez ili sa poremećajem funkcije mokrenja.
Izvor: Bol.rs

Нема коментара:

Постави коментар